Najvažnija funkcija dodijeljena je ribljim perajama: one pomažu ribama da se kreću u vodi i mijenjaju putanju, ponekad iznenađujuće brzo. No, broj peraja nije jednak za sve vodene stanovnike, postoje ribe s 4 para, a postoje i s čak 8 parova peraja.
Vrste peraja
Broj peraja uvelike ovisi o vrsti ribe. Tradicionalno su peraje podijeljene u dvije glavne skupine: uparene i nesparene. Upareni su trbušni i torakalni. Kaudalni, leđni i analni dio smatraju se nesparenima. Uz pomoć repa, riba se počinje kretati, upravo je ta peraja snažnim pokretom gura naprijed. Leđni i analni su dizajnirani prvenstveno za zadržavanje ribljeg tijela u vodi.
Nekoliko vrsta riba ima i masnu peraju koja se nalazi između leđne i repne peraje.
Različite vrste riba imaju različit broj leđnih peraja. Na primjer, šarani i haringe obdareni su jednom leđnom perajom, a grgeči imaju dvije peraje, a bakalarima tri leđne peraje.
Funkcije peraja
Položaj peraja također može biti različit, na primjer, kod štuke peraja je pomaknuta do kraja tijela, kod šarana i haringe nalazi se u sredini, kod bakalara - blizu glave. A tuna i skuša imaju čak i vrlo male peraje iza leđne i analne peraje. Postoji vrsta ribe (riba škorpion), koja ima otrovne žlijezde u leđnoj peraji. Postoje i jednostavno organizirane ribe kod kojih peraje u potpunosti nedostaju (ciklostomi). Što riba ima više peraja, to je bolja orijentacija u vodenom prostoru i lakše joj je kretanje kroz vodeni stupac.
Prsne peraje ribe koriste za sporo plivanje. Pored toga, prsne peraje, zajedno s repnom i zdjeličnom perajom, pomažu u održavanju ribe uravnotežene u tijelu. Većina riba koje plivaju na dnu kreću se duž mora kopnom zahvaljujući svojim prsnim perajama.
Mala grupa stanovnika vodenog okruženja (na primjer, jegulje) uopće nema karlične i prsne peraje. Nekim vrstama čak može nedostajati i rep (na primjer, morski konjići, mjesečina, stingraji itd.)
Peraja je vitalni dio ribljeg tijela. Osim što se kreću u vodi, na kopnu, kao i izvode razne skokove i skokove, peraje pomažu ribama da se vežu za nešto, dobiju hranu i čak ih obdaruju nekim specifičnim zaštitnim svojstvima. Na primjer, gobiji imaju posebne sisave, koji zahvaljujući perajama lako dohranjuju hranu, a peraje priljepaka imaju zaštitne funkcije.
